Stasanje plantažnog voćnjaka Borinci u potpunosti je utkano u manifestaciju Vinkovačkih jeseni. S prvim plodovima jonatana, ajdareda i delišesa izrasla je i manifestacija, a jabuka, glavni proizvod vinkovačkih voćara, prosula se gotovo kao simbol na sve programe i postala zaštitni znak jesenskih svečanosti.

Ulomak iz prve monografije Vinkovačkih jeseni 1966-1985

A upravo jabuci, inspiraciji osnivača Vinkovačkih jeseni, vraća se i okruglo 60. izdanje manifestacije, koje će se održati od 12. do 21. rujna. Davne 1966. godine nekolicina entuzijasta, zaljubljenika u slavonsku ravnicu i njezino nasljeđe, odlučila je svome gradu i svojoj Slavoniji, svojemu Srijemu pokloniti najveću pozornicu folklornog stvaralaštva, tada još uvijek samo Slavonije, a potom i Baranje. Vinkovačke jeseni postajale su sve veći prikaz narodnog stvaralaštva i hrvatskog identiteta, a njihovi začetnici od samih početaka težili su današnjoj nacionalnoj i inozemnoj prepoznatljivosti najznačajnije hrvatske tradicijske manifestacije.

Svečano otvorenje ovogodišnjih, jubilarnih 60. Vinkovačkih jeseni, koje zajednički organiziraju Kulturni centar Vinkovci i Grad Vinkovci, nosit će temu “Jesen rumeni’ jabuka”. Autor scenarija i redatelj svečanog otvorenja Marko Sabljaković ističe kako naše Jeseni odišu ne samo rumenilom razdraganih djevojaka i grlatim momačkim pjesmama, nego i ljubavlju zauvijek utkanom u srcu slavonske ravnice – u našim Vinkovcima.

„Zašto jabuka kao središnji motiv uz imenicu jesen i pridjev rumeni’? Upravo zato što je jabuka simbol i obilježje početaka Vinkovačkih jeseni, vezanih uz plantažu Borinci, smještenu tik uz grad na Bosutu. Jabuka je utkana u danas najprepoznatljiviji znak Vinkovačkih jeseni – njihov autentičan i jedinstven grb, rad akademskog slikara i scenografa Joze Matakovića. Prve godine održavanja najveće smotre folklora Slavonije, a kasnije i Baranje, vezane su baš za jabuku, koju bi na Borincima ubrala najljepša djevojka – pobjednica revije narodnih nošnji ‘Mladost i ljepota Slavonije’ u Starim Mikanovcima. Borinci bi tada zaživjeli prigodnom svečanošću u čast početka berbe jabuka i rujanskih svečanosti poznatih kao Vinkovačke jeseni”, istaknuo je Sabljaković na prvoj sjednici Organizacijskog odbora.

Kato, ti si dobila najrumeniju jabuku iz voćnjaka!
Zagled’o se on u tebe! …Ni’ iz našeg kraja, a ni’ ni daleko!
Da ni’ Vinkovački’ jeseni, ne bi ga nikad ni srela!
Ta, ne stidi se, idi zaigraj s njim!

Poznato je da je upravo jabuka u Slavoniji oduvijek bila znakom darivanja, simbolom ljubavi i života. Stoga će dramski tekst svečanog otvorenja scenski dočarati početke Vinkovačkih jeseni kroz priču o mladoj Šokici-Slavonki, kojoj jabuka simbolično donosi radost i promjene u životu. Sudbine mladih ljudi i djevojaka rumenih k’o borinačke jabuke podsjetit će na početke naše najveće manifestacije, na sve one događaje koji su nam pružili jedinstvenu smotru folklora, pjesme, plesa i narodnih običaja.

„Neka nas Jesen rumeni’ jabuka podsjeti na ljepotu života, uz jabuku kao simbol darivanja, života i ljubavi – našu vinkovačku rumenu’ jabuku, našu prepoznatljivost i identitet tradicijskog života”, zaključio je Sabljaković.

Misli braca, da se blato gaca,
od Vinkovci pa do Borinaca!
A kad tamo asfaltom brez muke
pa uberi, s koje o’š jabuke!

Predsjednik Organizacijskog odbora i gradonačelnik Vinkovaca, Ivan Bosančić, istaknuo je kako su Vinkovci danas, uz temu, dobili i onaj posebni osjećaj iščekivanja rujna i naših Jeseni. „Siguran sam da će i ove godine očarati mnoge koji vole tradicijsku kulturu, stvarajući vrijeme u kojem slavimo prijateljstvo, promičemo našu tradicijsku kulturu i predstavljamo Vinkovce kao njezinu prijestolnicu. Svi ste dobro došli – dođite i osjetite naše gostoprimstvo i gastronomiju, jer rujan je odavno rezerviran za Vinkovce, tada postajemo centar svijeta”, poručuje gradonačelnik.

Vinkovačke jeseni osim svoga grada promiču i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Franjo Orešković, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana, naglasio je kako su one oduvijek bile spoj povijesti, tradicije, kulture i običaja, ali i ljepote i ljubavi naših ljudi. „Najljepše je vidjeti upravo našu mladost, koja pokazuje da tradicija nikada neće izumrijeti”, zaključio je.

Zamjenik vinkovačkog gradonačelnika, Josip Romić, podsjetio je kako su naši bake i djedovi godinu mjerili prema Vinkovačkim jesenima – bilo je vrijeme prije i vrijeme poslije njih. „Ne dvojim da će jubilarno izdanje zasjati u najljepšoj raskoši, posebno jer na njemu radi odličan i kreativan tim. Najviše me veseli rad naših kulturno-umjetničkih društava, naročito s djecom koja za Dječje Vinkovačke jeseni pokažu bogatstvo naše baštine kroz pjesme, običaje i narodne nošnje. Nakon toga dolazi ‘veliki dio’, kada Hrvatska dolazi u naš grad kako bismo se zajedno dičili tradicijskim običajima”, rekao je Romić.

A da nas očekuje izdanje koje će nadmašiti sva prethodna, potvrdila je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i turizam, Marija Liščić Drmić. „Nikad zabavnije, nikad veće, nikad ljepše – ove će Jeseni biti svima na ponos i diku. Nadam se lijepom vremenu kako bismo mogli ugostiti sve koji vole Vinkovačke jeseni, koji vole pokazati svoju nošnju i svoju ljubav prema kulturi, tradiciji i povijesti. To su dani za koje živimo, koje volimo i koje njegujemo”, zaključila je pročelnica.

Dok je bila jabuka u cvitu,
bio j’ dika u dalekom svitu!
Zlatna jesen, jabuka j’ za branje,
ja i janje spremamo vinčanje!